Ljubimci

Znate li koje divlje životinje naseljavaju Novi Sad?

Ma koliko zvučalo neverovatno, vukove, lisice i srndaće možete videti u okolini Novog Sada. Kada bismo uzeli u obzir čitavu faunu po novosadskim ulicama, bulevarima i kvartovima, moglo bi se snimiti nekoliko nastavaka serijala Opstanak.

Svaki grad, mora da zadovolji određene potrebe čoveka za prirodnim okruženjem, pa tako imamo dosta parkova, šuma, drveća i zelenih površina. Nužno s tim dolaze i razne životinje, pa čak i one koje nisu tipične za urbane predele. Ne računajući životinje na koje smo navikli, poput galebova, vrana, vrabaca, golubova, miševa, pacova, razne druge, manje poznate i neočekivane vrste, našle su način da iskoriste elemente urbane prašume koju počinju polako da vide kao prirodno okruženje.

Tako su balkoni visokih zgrada i njihove betonske strukture postale mesto gnežđenja retke gradske ptice vetruške, male vrste sokola. Vetruške stanovnicima limanskih kula ili solitera oko Železničke stanice predstavljaju dobre i korisne komšije jer se hrane glodarima i sitnim pticama.

vetruska-vlada-marinkovic
Vetruška / Foto: Vlada Marinković

Dunavski park, ulica Vase Stajića i Trg galerija odavno su poznata teritorija malih ušara, vrste sova koje se uglavnom hrane miševima. Novosađanka Marija Vukčević kaže da je jednom naišla na malu sovu koja je iskočila iz gnezda.

– Bio je ovo neobičan susret i prvo nisam znala šta da uradim. Othranila sam ovu malu sovu i kada je bila sposobna da leti, pustila sam je. Mnoge iritira piskavi zvuk mladih sova, koje na ovaj način dozivaju svoje roditelje, ali to ne traje dugo, možda 2-3 nedelje. Meni lično nije smetalo, i ponekad mi nedostaje moj mali cimer – kaže Marija.

Novi Sad je nekada bio bogat podunavskim šumama topole i vrbe koje su bile idealno stanište za zelenu žunu, vrstu detlića. Međutim, tokom godina posečeno je mnogo stabala, tako da je broj ovih ptica u gradu smanjen. Ipak, najuporniji rođaci Pere Detlića našli su način da se prilagode, tako da se uz Dunav ponekad može čuti prepoznatljivo kucanje njihovih kljunova.

Novosađanka Aleksandra Ivković nam je poslala fotografiju ježa kako prelazi preko Bulevara cara Lazara. Ona kaže da su brojni prolaznici zastali i radovali se njegovom društvu.

jez
Jež na Limanu / Foto: Aleksandra Ivković

Profesorka na katedri za zoologiju na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu, dr Ester Popović, kaže da nam u privremenu posetu s krajnjeg severa Evrope ponekad navrati i sivi soko, velika ptica grabljivica.

– Soko se hrani golubovima, i uglavnom voli velika prostranstva. Gradska klima mu ne prija u potpunosti, tako da ovaj posetilac i ako dođe, ne ostaje dugo – kaže dr Popović.

U društvu za zaštitu prirode i životinja, u Đurđevu, malom  mestu u Južnobačkom okrugu, pored pasa i mačaka, dom pronalaze i konji, lisice, magarci, srndaći pa i vukovi. Oni su uglavnom bolesni ili povređeni, i ovde su privremeno, dok im ne bude bolje. Zatim se puštaju na slobodu.  Prema njihovim podacima, u neposrednoj okolini Novog Sada, nalazi se nekoliko vrsta vodenih kornjača, žaba, zmija, čaplji, slavuja, tvorova, lasica i ježeva.

Limanska pijaca i Liman mesta su gde ste ranije često mogli naleteti na lisicu u potrazi za hranom. Ipak i njih je danas sve manje.

Septembar je omiljeni mesec slepih miševa za druženje sa ljudima. Ovi leteći sisari uleću kroz otvorene prozore stanova na višim spratovima i prave pravi darmar.  Profesorka Popović objašnjava ovu pojavu:

– S jedne strane stanovi se nalaze u njihovom domenu lova na insekte. S druge, kroz otvoreni prozor zrači toplota tako da u hladnijim danima slepi miševi ulaze u naše prostorije jer im one predstavljaju idealno mesto za spavanje. Ove životinje nisu opasne, i to nije ona vampirska vrsta od koje bi građani trebali da strahuju – kaže ona.

Nemojte se iznenaditi ako u Futoškom parku naletite na nekoliko veverica koje vredno skupljaju žirove. One su ovde stalni gosti, pa mnogi odlaze da prošetaju nadajući se da će uspeti da uhvate veverice svojim foto aparatima.

veverica
Veverica u Futoškom parku / Foto: Dragana Vukmanović

Sve ove životinje zaštićene su zakonom, jer se uglavnom radi o ugroženim vrstama, tako da njihovo ubijanje predstavlja krivično delo. One su veoma korisne za održavanje ravnoteže eko-sistema, i ako naletite na neku od njih, pozovite nadležnu službu.

Pročitajte više o životinjama

 

Čitajte Luftiku na Google vestima

Dragana Vidić

Čeka poslednji voz za Nedođiju. I to uspešno radi jako dugo. U međuvremenu piše.

komentar

Klikni da objaviš komentar

180 Shares
180 Shares
Share via
Copy link